Prijeđi na sadržaj

Iranske pokrajine

Izvor: Wikipedija

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu. Svakom od njih upravlja namjesnik (perz. ostāndār) iz sjedišta koji je najčešće najveći grad pokrajine (perz. markaz). Čitavo područje Irana podijeljeno je na ukupno 31 pokrajinu (ili ostan).

Upravna povijest

[uredi | uredi kôd]

Starovjekovna uprava

[uredi | uredi kôd]

Srednjovjekovna uprava

[uredi | uredi kôd]

Novovjekovna uprava

[uredi | uredi kôd]
Upravna podjela Irana (ili Perzije) iz 1814. godine

Prema Encyclopædia Britannici, Iran se 1908. godine pod kadžarskom dinastijom sastojao od 34 upravne jedinice podijeljene na 26 pokrajina i osam zavisnih teritorija:

Iranska upravna podjela 1908. g.
Pokrajina Zavisni teritoriji
1 Arabistan i Bahtijari 14 Kamsa 1 Asadabad
2 Astarabad i Gorgan 15 Har 2 Damavand
3 Azarbajdžan 16 Horasan 3 Firuzkuh
4 Fars 17 Kom 4 Džozihikan
5 Giro 18 Kurdistan 5 Kangavir
6 Gilan i Tališ 19 Luristan i Burudžird 6 Natanz
7 Hamadan 20 Mazandaran 7 Tarum Ulija
8 Irak, Gulpajgan i Hunsar 21 Nihavand, Malajir i Kamira 8 Harakan
9 Isfahan 22 Sava
10 Kašan 23 Samnan i Damgan
11 Kazvin 24 Šahrud i Bostam
12 Kerman i Beludžistan 25 Teheran
13 Kermanšah 26 Zirind i Bagdadi Šahsivinz

U prvoj polovici 20. stoljeća pod dinastijom Pahlavi zemlja se sastojala od 12 pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1940-ih
1 Ardalan
2 Azarbajdžan
3 Beludžistan
4 Fars
5 Gilan
6 Perzijski Irak
7 Horasan
8 Huzestan
9 Kerman
10 Laristan
11 Luristan
12 Mazandaran

Godine 1950. njihov broj smanjen je na deset pokrajina:

Br. Iranske pokrajine 1950. g.
1 Gilan
2 Mazandaran
3 Istočni Azerbajdžan
4 Zapadni Azarbajdžan
5 Kermanšah
6 Huzestan
7 Fars
8 Kerman
9 Horasan
10 Isfahan

Od 1950. godine broj se pokrajina povećavao razdvojbama postojećih i od 2010. godine Iran se sastojao od ukupno 31 pokrajine.

Današnja upravna struktura

[uredi | uredi kôd]
Iranske pokrajine

Popis pokrajina

[uredi | uredi kôd]
Pokrajina Glavni grad Površina Stanovništvo Gustoća
(st./km²)
Broj okruga Bilješke Zemljovid
Alborška pokrajina Karadž 5833 km² 2,289.375 392,5
st./km²
4 Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom
Teheranske pokrajine.
Ardabilska pokrajina Ardabil 17.953 km² 1,228.000 68,4
st./km²
9 Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine
Istočni Azarbajdžan.
Bušeherska pokrajina Bušeher 27.653 km² 886.267 32
st./km²
9 Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se
do 1977. godine zvala Halidž Fars („Perzijski zaljev”).
Čahar-Mahal i Bahtijari Šahrekord 16.332 km² 842.002 51,6
st./km²
7 Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila
dijelom Isfahanske pokrajine.
Fars Širaz 133.100 km² 4,528.514 34
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu.
Gilan Rašt 14.042 km² 2,381.063 169,6
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnju
Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu.
Golestan Gorgan 20.195 km² 1,617.087 80,1
st./km²
11 Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,
Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine
Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kao Astarabad.
Hamadanska pokrajina Hamadan 19.368 km² 1,674.595 86,5
st./km²
8 Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Hormuzgan Bandar Abas 70.697 km² 1,062.155 15
st./km²
11 Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.
godine nosila je naziv Banadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i
otoci Omanskog zaljeva).
Huzestan Ahvaz 64.057 km² 4,274.979 66,7
st./km²
23 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan
odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
Ilamska pokrajina Ilam 20.133 km² 548.787 27,3
st./km²
8 Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine.
Isfahanska pokrajina Isfahan 107.027 km² 4,559.256 42,6
st./km²
22 Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga
pokrajine Markazi.
Istočni Azarbajdžan Tabriz 45.491 km² 3,603.456 79,2
st./km²
19 Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan
Jazdska pokrajina Jazd 129.285 km² 958.323 7,4
st./km²
10 Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.
pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i
veliki horasanski okrug Tabas.
Južni Horasan Birdžand 95.385 km² 600.568 6,3
st./km²
8 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,
Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri
okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan.
Kazvinska pokrajina Kazvin 15.549 km² 1,143.200 73,5
st./km²
5 Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem
okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine.
Kermanska pokrajina Kerman 180.836 km² 2,947.345 16,3
st./km²
20 Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan.
Kermanšaška pokrajina Kermanšah 24.998 km² 1,938.060 77,5
st./km²
14 Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine
nosili ime Kermanšahan, a zatim do 1995. godine Bahtaran.
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad Jasudž 16.249 km² 634.299 39
st./km²
5 Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do
1995. godine nosila je ime Bojer-Ahmad i Kuhgiluje
Komska pokrajina Kom 11.526 km² 1,064.546 92,4
st./km²
1 Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom
Teheranske pokrajine.
Kurdistanska pokrajina Sanandadž 28.203 km² 1,440.158 51,1
st./km²
10 Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan
Luristan Horamabad 28.294 km² 1,716.527 60,7
st./km²
10 Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan.
Markazi Arak 29.130 km² 1,326.826 45,5
st./km²
11 Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.
godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj
Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini.
Mazandaran Sari 23.756 km² 2,823.606 118,9
st./km²
16 Prvotno je sadržavala današnje pokrajine
Golestan, Markazi i Semnan.
Razavi Horasan Mašhad 118.854 km² 5,593.079 47,1
st./km²
26 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Semnanska pokrajina Semnan 97.491 km² 589.742 6
st./km²
5 Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.
godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Sistan i Beludžistan Zahedan 181.785 km² 2,290.076 12,6
st./km²
14 Do 1986. godine pokrajina je nosila ime Beludžistan i Sistan.
Sjeverni Horasan Bodžnurd 28.434 km² 811.572 28,5
st./km²
7 Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan.
Teheranska pokrajina Teheran 12.981 km² 12,505.741 963,4
st./km²
13 Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi.
Zandžanska pokrajina Zandžan 21.773 km² 970.946 44,6
st./km²
7 Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine
pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi.
Zapadni Azarbajdžan Urmija 37.059 km² 2,873.459 77,5 st./km² 17 Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kao Rezaja
Iran Teheran 1,628.750 km² 70,495.782 43,3
st./km²
369

Opća statistika

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Iranske pokrajine
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Iran